Riječ stručnjaka: Prihvatiti nesavršenost – ključ za mentalno zdravlje mladih

Mentalno zdravlje djece i mladih postalo je jedna od najvažnijih tema u društvu, posebno u svjetlu brzih promjena koje donosi savremeni način života. Mladi se svakodnevno suočavaju sa sve većim pritiscima – od školskih zahtjeva, očekivanja roditelja, do društvenih normi koje nameću savršene slike o životima drugih na društvenim mrežama.

Sve to može ozbiljno uticati na njihovo emocionalno blagostanje, uzrokujući anksioznost, depresiju, stres i osjećaj neadekvatnosti. Nažalost, i dalje postoji stigma oko tema mentalnog zdravlja, pa mnogi mladi ljudi osećaju da moraju skrivati svoje emocije ili se suočiti sa problemima sami, bez adekvatne podrške.

U tom kontekstu, kampanja „Nisam savršena“ postavlja značajan korak u smanjenju te stigme. Fokusirajući se na prihvatanje nesavršenosti i podsticanje dijaloga o emocionalnim izazovima, kampanja pokazuje mladima da nije u redu samo prikazivati savršenstvo, već da su nesavršenosti i greške prirodan dio života. Ovakve inicijative pružaju mladima osjećaj da nisu sami u svojim borbama, dok im istovremeno omogućavaju da slobodnije traže pomoć i podršku.

O tome kako ovi pritisci utiču na djecu i mlade, ali i kako se zajednica može angažovati u smanjenju stigme oko mentalnog zdravlja, govori Maja Kovačević, savjetnica na Plavom telefonu. U pitanju je savjetodavna linija koju je prije 12 godina pokrenulo Udruženje „Nova generacija“ iz Banjaluke i prvenstveno je tu da djeci i mladima pruži psihološku pomoć i podršku, ali je i mjesto gdje djeca i mladi, ali i odrasli mogu da prijave svaki oblik nasilja kojem su izloženi. 

Kako perfekcionizam utiče na mentalno zdravlje djece i mladih?

Perfekcionizam kod djece i mladih dovodi do stalnog pritiska da moraju biti savršeni, što uzrokuje strah od grešaka i povećava rizik od anksioznosti, stresa i depresije. Greške se često doživljavaju kao ozbiljan neuspjeh, što narušava samopouzdanje i sposobnost da se izraze i eksperimentiraju. U društvenom kontekstu, perfekcionizam može izazvati povlačenje iz društva i preosjetljivost na kritiku. Međutim, zdrav perfekcionizam, koji uključuje realna očekivanja i učenje iz grešaka, može biti koristan za razvoj i samopouzdanje.

Koje su najčešće posljedice perfekcionizma koje vidite u svojoj praksi kod djece i mladih?

U praksi, perfekcionizam se često manifestuje kao strah od školskih neuspjeha. Djeca i mladi osjećaju veliki pritisak da opravdaju visoka očekivanja roditelja, što često vodi do anksioznosti i blokade pri nastupu. Zbog straha od nesavršenstva, neki odlažu učenje. Uz digitalni svijet, gdje su prisutni nerealni prikazi života na društvenim mrežama, povećava se osjećaj neadekvatnosti, a djeca svoju vrijednost mjere kroz ocjene ili broj lajkova.

Šta djeca uče od odraslih kada vide da oni stalno pokušavaju da pokažu savršenstvo?

Djeca koja posmatraju odrasle koji stalno pokušavaju prikazati savršenstvo često usvajaju iste obrasce. Oni vjeruju da je savršenstvo uslov za ljubav i uspjeh, te razvijaju stroge kriterijume prema sebi. Ako odrasli skrivaju svoje greške, djeca uče da nisu sigurna u svojoj nesavršenosti, što može dovesti do problema u samopouzdanju i formiranju zdravih odnosa.

Koji su konkretni benefiti kada roditelji pokažu svoju ljudskost i greške djeci?

Kada roditelji priznaju svoje greške i pokazuju ljudskost, djeca shvataju da savršenstvo nije uslov za ljubav. Ovaj pristup smanjuje anksioznost i strah od neuspjeha, jer djeca uče da su greške prirodan dio života. Tako roditelji pomažu djeci da izgrade otpornost, samopouzdanje i zdrav pogled na svoje nedostatke, te stvaraju otvoreniji odnos u kojem djeca osjećaju sigurnost da traže pomoć.

Zašto je tako teško razgovarati o emocijama koje nisu „lijepe“, kao što su strah, tuga ili ljutnja?

Strah od osude i nerazumijevanja često sprečava ljude da govore o emocijama poput straha, tuge i ljutnje. Socijalne norme često nameću da su određene emocije „neprihvatljive“, zbog čega se djeca i mladi mogu osjećati nesigurno u izražavanju svojih stvarnih osjećanja. Ignorisanje ovih emocija može dovesti do stresa i fizičkih simptoma, stoga je važno učiti djecu kako da prepoznaju i govore o svojim osjećanjima.

Zašto se o mentalnom zdravlju još uvijek nedovoljno govori, posebno u kontekstu djece i mladih?

Iako se mentalno zdravlje djece i mladih sve više spominje, još uvijek je nedovoljno prisutno u društvenim razgovorima. Predrasude i etikete, poput „oni koji imaju mentalne probleme su slabi“, dovode do stigme i diskriminacije, što djecu i mlade sprečava da potraže pomoć. Ovakav tabu često uzrokuje da se njihova emocionalna stanja ignorišu, a razgovori o tim temama postanu još teži.

Na koji način se zajednica može bolje angažovati u stvaranju sigurnog prostora za razgovor o mentalnom zdravlju?

Zajednica igra ključnu ulogu u razbijanju stigme i stvaranju sigurnog prostora za razgovor o mentalnom zdravlju. Redovna edukacija, uklanjanje negativnih etiketa i stvaranje pristupačnih resursa, poput radionica u školama, mogu pomoći. Takođe, digitalna prisutnost i angažman influensera u širenju svijesti o mentalnom zdravlju može doprinositi normalizaciji ovog važnog pitanja. Kada se povežu napori stručnih lica i aktivna podrška zajednice, stvara se okruženje u kojem je mentalna higijena dio opšte kulture življenja, a ne razlog za izolaciju.

Kako kampanje poput „Nisam savršena“ mogu smanjiti stigma o mentalnom zdravlju?

Kampanje koje povezuju mentalno zdravlje sa humanitarnim ciljevima pomažu smanjenju stigme jer prebacuju fokus sa „problema“ pojedinca na zajednički cilj – pomoć onima kojima je potrebna. Ovakve inicijative smanjuju sram i pomažu u stvaranju okruženja gdje traženje pomoći postaje normalno i hrabro, što daje mladima podršku i ohrabrenje.